Pitanja i odgovori
- to su nekretnine?
- to je upravljanje nekretninama - zgradama i zato je ono
nuno?
- Koji su temeljni dokumenti o upravljanju zgradama?
- Kako se sklapa ugovor o upravljanju zgradom?
- Tko su vlasnici, suvlasnici i etani vlasnici zgrade?
- Koje su obveze vlasnika - suvlasnika?
- O čemu i na koji način odlučuju suvlasnici?
- Tko moe biti upravitelj?
- Koje poslove obavlja upravitelj?
- Tko je predstavnik suvlasnika?
- Koja su prava i obveze predstavnika suvlasnika?
- Koji je odnos predstavnika suvlasnika i upravitelja?
- to je pričuva te kako se obračunava i prikuplja?
- to se plaća iz pričuve?
- Koliko iznosi naknada upravitelju?
- Da li zgrada mora biti osigurana?
- Da li zgrada mora imati protupoarnu zatitu?
- to radi dimnjačarska sluba?
- Kada se provodi deratizacija i dezinsekcija?
- Da li je potreban redovni mjesečni servis dizala?
- Tko provodi redovnu godinju kontrolu dizala?
- to obuhvaća atestiranje (pregled i kontrola te popravak)
instalacija?
- Koji su glavni problemi na i u zgradama?
- Kako rijeiti glavne probleme na i u zgradama?
- to dobivate ulaskom u sustav Maksimus?
- to su nekretnine?
Nekretnine su "čestice zemljine povrine, zajedno sa svime to je
sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije
drukčije određeno" (Čl. 2 Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima). Tako slijedi da su i građevine i zemljite nekretnine. Nekretnine
su, dakle sloene, organske cjeline koje sadre različite uređaje i dijelove
te je za odgovarajući pristup nuno uzimati u obzir njihovu sloenost.
- to je upravljanje nekretninama - zgradama i
zato je ono nuno?
Upravljanje nekretninama je umijeće gospodarenja nekretninom s ciljem očuvanja
i povećanja njezine vrijednosti. Pravni pojam upravljanja je pravo svakoga
suvlasnika u odlučivanju o svemu to se tiče stvari koja je u suvlasnitvu,
zajedno s ostalim suvlasnicima. Neposredni sudionici upravljanja su suvlasnici
i upravitelj. Vlasnici se brinu i odgovaraju za svoje vlasnitvo, a izvrne
poslove oko toga povjeravaju upravitelju kao nalogoprimcu. Zakonom o vlasnitvu
i drugim stvarnim pravima određeno je da svaka zgrada mora imati upravitelja
koji je registriran za tu djelatnost. Upravitelj upravlja zgradom, odrava
ju, prikuplja pričuvu za zgradu te obavlja i sve druge poslove koje mu povjere
suvlasnici.
Suvlasnici su, prema zakonu, u jednoj vrsti zajednice suvlasničke zajednice.
U toj su zajednici, pored ostalog, duni brinuti se i za nekretninu u cijelosti
(zajedničke dijelove i uređaje, itd.). Izvor prihoda kojim se osigurava i
ostvaruje briga suvlasničke zajednice za njenu nekretninu jest pričuva. No,
osim novčane osnovice, za kvalitetno upravljanje potrebna je i kakvoća
svijesti o posjedovanju nekretnine i izvravanju prava i obveza koje
iz toga proizlaze. Osnovna pravila ponaanja suvlasnika i ostalih korisnika
nekretnine (zakupci, najmoprimci) navedena su u Kućnom redu, a osnovni ugovor
kojim se uređuju međusobni odnosi suvlasnika je Međuvlasnički ugovor.
- Koji su temeljni dokumenti o upravljanju zgradama?
Pravna podloga upravljanja je Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
u kojem se propisuju okviri za uređenja odnosa među suvlasnicima. Ukoliko
u nekoj zgradi postoji tri ili vie suvlasnika, suvlasnici nekretnine,
dakle zgrade, moraju imati upravitelja. Također je ovim Zakonom, kao i
podzakonskim propisima (uredbama i sl.) propisano da se mora plaćati minimalno
1,53 kn/m2 mjesečno u zajedničku pričuvu zgrade. Iz zajedničke pričuve
zgrade plaćaju se zakonski obvezni trokovi, poput osiguranja zajedničkih
dijelova zgrade ili mjesečnog servisa dizala, kao i ostali nuni i poeljni
radovi.
Iz Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima proizlaze
dva temeljna ugovora, i to:
a) Međuvlasnički ugovor (MU) kojemu
pripadaju prilozi "Popis suvlasnika s utvrđenim
suvlasničkim udjelima i udjelima u trokovima odravanja" -
potpisom ovog popisa suvlasnici potpisuju ugovor i "Popis
zajedničkih dijelova i uređaja zgrade" koji
ispunjava upravitelj prilikom preuzimanja zgrade na
upravljanje. Ovim ugovorom uređuju se odnosi među suvlasnicima
u svezi upravljanja i koritenja zgrade, a posebice:
- veličina suvlasničkih dijelova zgrade
- uvjeti i način upravljanja zgradom
- poblii podaci o osobi koja će upravljati zgradom
(u daljnjem tekstu: zajednički upravitelj, upravitelj),
i opseg poslova koje će obavljati ta osoba
- osnivanje, uvjeti i način prikupljanja i raspolaganja
sredstvima zajedničke pričuve
- ime i adresa stanovanja suvlasnika ovlatenog
za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema
upravitelju, odnosno trećim osobama (u daljnjem
tekstu: predstavnik suvlasnika) i opseg njegovih
ovlasti
- uvjeti i način koritenja zajedničkih prostorija,
uključivi i stan namijenjen za nadstojnika zgrade,
te uređaji i zemljita koji pripadaju određenoj
nekretnini
- druga pitanja vezana uz upravljanje i koritenje
zgrade
Na međusobne odnose suvlasnika koji nisu utvrđeni
ovim Ugovorom, primjenjuju se opća i posebna pravila
o upravljanju suvlasničkom stvari Zakona i odgovarajuća
pravila drugih propisa.
b) Ugovor o upravljanju zgradom (UUZ) kojemu
pripadaju prilozi "Program odravanja zgrade" za
godinu u kojoj se potpisuje ugovor i "Zapisnik
o primopredaji zajedničkih dijelova i uređaja zgrade".
Ovim se ugovorom uređuju međusobni odnosi suvlasnika
i upravitelja zgrade, a osobito:
- sadraj i opseg poslova redovnoga odravanja
zajedničkih dijelova i uređaja zgrade prema godinjem
odnosno viegodinjem programu odravanja
- poduzimanje hitnih i nunih popravaka
- pitanja u svezi posebnih zahvata na odravanju
i poboljanju zgrade kojima se povećava njezina
vrijednost
- obveze i rokovi izrade prijedloga godinjih odnosno
viegodinjih programa odravanja, plana prihoda
i rashoda te godinjeg izvjeća o radu
- način osnivanja zajedničke pričuve, kao i osiguranja
sredstava zajedničke pričuve za pokriće trokova
upravljanja i odravanja
- mjesečna naknada upravitelju, i to u iznosu od
10% od mjesečne naknade koju su duni uplatiti
svi suvlasnici s osnova odravanja i upravljanja
zgradom, u skladu s člankom 10. i 12. ovoga Ugovora
- zastupanje suvlasnika pred sudom i drugim tijelima
vlasti
- odgovornost za obavljanje poslova
- i druga pitanja
Na pitanja koja nisu utvrđena ugovorom o upravljanju
zgradom primjenjuju se odgovarajuća pravila o nalogu,
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima te
drugih propisa.
- Kako se sklapa ugovor o upravljanju zgradom?
Ugovor o upravljanju zgradom sklapa se s predstavnikom suvlasnika. Tome prethodi
potpisivanje međuvlasničkog ugovora koje je valjano ako ga potpiu suvlasnici
preko 50% prostora zgrade tj. kada ga svojim potpisom ovjeri (potpie)
natpolovična većina vlasnika, odnosno popularno rečeno - 51% ukupne povrine
posebnih dijelova zgrade, a to je određeno Zakonom.
Pravo potpisa popisa suvlasnika, a time ujedno i potpisa
Međuvlasničkog ugovora imaju isključivo vlasnici stanova
i poslovnih prostora.
- Tko su vlasnici, suvlasnici i etani vlasnici
zgrade?
Vlasnici zgrade su ili pojedinačni vlasnici, ili suvlasnici nekretnine. Potpuno
uređen suvlasnički odnos u nekoj nekretnini postoji kada se točno utvrdi
tko je vlasnik kojega dijela zgrade. Točnije, kada se utvrdi tko je vlasnik
kojega posebnog dijela zgrade, a to je zajedničko vlasnitvo. Kako bi se
to postiglo potrebno je etairati zgradu. Pojam etani vlasnik sinonim je
vlasnika na posebnom dijelu nekretnine. Posebni dio nekretnine je primjerice:
stan, poslovni prostor ili garaa. Zajednički dio nekretnine je primjerice:
krov, stubite, dizalo.
- Koje su obveze vlasnika - suvlasnika?
Suvlasnici su duni sudjelovati u upravljanju, odrediti osobu koja će obavljati
poslove zajedničkog upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.
- O čemu i na koji način odlučuju suvlasnici?
Suvlasnici odlučuju o svim pitanjima koja se tiču zajedničkih dijelova i
uređaja zgrade sukladno odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima, drugih propisa te međuvlasničkog ugovora. Suvlasnici upravljaju
zgradom donoenjem odluka o poduzimanju redovnih i izvanrednih poslova
upravljanja u skladu s Međuvlasničkim ugovorom, Zakonom o Vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima te drugim propisima. Odluke o poduzimanju redovnih
i izvanrednih poslova upravljanja suvlasnici donose u pisanom obliku.
U okviru redovnih poslova upravljanja vlasnici donose odluke o:
- donoenju godinjeg odnosno viegodinjeg programa odravanja zajedničkih
dijelova i uređaja zgrade, uključujući i građevne promjene nune radi
odravanja
- donoenju godinjeg plana prihoda i rashoda zgrade
- prihvaćanju godinjeg izvjeća o radu
- stvaranju primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće trokove
- uzimanju zajmova radi pokrića trokova odravanja koji nisu pokriveni
pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji
se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine
- primjerenom osiguranju zgrade
- imenovanju i opozivu predstavnika suvlasnika
- imenovanju i opozivu zajedničkog upravitelja
- imenovanju i opozivu nadstojnika, određivanju nadstojničkih poslova
i uvjeta i načina koritenja nadstojničkog stana
- određivanju i promjeni kućnog reda
- iznajmljivanju i davanju u zakup, kao i otkazivanju stanova i drugih
samostalnih prostorija na kojima nije uspostavljeno etano vlasnitvo
- o drugim poslovima koje predloi upravitelj ili najmanje 1/3 suvlasnika
Odluke o poduzimanju redovnih poslova upravljanja smatraju se donesenim kada
se za njih izjasne suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova.
Za donoenje odluka o poduzimanju izvanrednih poslova upravljanja potrebna
je suglasnost svih suvlasnika. Iznimno se o poduzimanju poboljica moe odlučiti
većinom glasova suvlasnika koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova,
ako će oni sami snositi trokove, odnosno ako se ti trokovi pokrivaju iz
pričuve, kako time ne bi ugrozili mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe
redovnog odravanja, te ako poboljice neće ići suvie na tetu nadglasanih
suvlasnika.
Zajedničke dijelove i uređaje, odnosno nadstojnički stan te zemljite koje
slui zgradi suvlasnici će koristiti pod uvjetima i na način koji će se utvrditi
u ugovoru. Suvlasnici su suglasni uspostaviti vlasnitvo posebnog dijela
nekretnine odnosno pretvoriti etano vlasnitvo stečeno po prijanjim propisima
u vlasnitvo posebnog dijela nekretnine prema novom sustavu sadranom u Zakona
o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96), te su suglasni da se u
tu svrhu poduzmu sve potrebne radnje prema pravilima struke, među kojima
posebice elaborat o etairanju.
- Tko moe biti upravitelj?
Temeljem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, stekli su se uvjeti
da se uz postojeće Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. (bivi
Gradski fond za stambenu i komunalnu djelatnost koji je do 1. siječnja
1997. godine imao monopol) i druge pravne i fizičke osobe mogu baviti
upravljanjem zgradama. Tako Zakon propisuje da svaka zgrada mora imati
sklopljen ugovor o upravljanju s nekim od ovlatenih upravitelja. U slučaju
da takav ugovor nije sklopljen, lokalna će uprava, a to je u naem slučaju
Grad Zagreb, imenovati prinudnog, odnosno privremenog upravitelja koji
će upravljati zgradom do sklapanja ugovora o redovnoj upravi.
- Koje poslove obavlja upravitelj?
Poslovi, prava i obveze upravitelja uređeni su Zakonom o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima te, poblie, Ugovorom o upravljanju kako slijedi. Suvlasnici
ovlaćuju upravitelja da u njihovo ime i za njihov račun obavlja sljedeće
poslove:
- organizira redovno odravanje zajedničkih dijelova i uređaja u graditeljskom
i funkcionalnom stanju (popis zajedničkih dijelova i uređaja utvrđen
je međuvlasničkim ugovorom)
- obavlja povremeni i godinji pregled nekretnine i o tome sastavlja
zapisnik
- utvrdi visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik
- organizira naplatu sredstava zajedničke pričuve, uključivi i prinudnu
naplatu
- raspolae sredstvima koje suvlasnici izdvajaju za pokriće trokova
odravanja zajedničkih dijelova i uređaja, uključivi i trokove upravljanja
(sredstva zajedničke pričuve), u skladu s godinjim programom
- upravlja i raspolae sredstvima pričuve na računu radi zatite njihove
vrijednosti
- osigurava zajedničke dijelove i uređaje od rizika prema godinjem
programu
- uzima kredite i zajmove radi osiguranja dodatnih sredstava za pokriće
trokova odravanja zgrade, a na osnovi odluke suvlasnika, odnosno
odluke predstavnika suvlasnika
- iznajmljuje, odnosno daje u zakup ili najam, te otkazuje koritenje
samostalnih prostorija u zgradi glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo
posebnoga dijela
- zastupa suvlasnike u postupcima pred sudom i drugim tijelima dravne
vlasti
Upravitelj se obvezuje organizirati popravak kvarova hitne naravi i to:
- puknuće vodovodne instalacije,
- puknuće ili proputanje kanalizacije,
- proputanje u plinskom i toplifikacijskom sustavu
U svrhu izvrenja navedenih poslova, upravitelj će organizirati cjelodnevno
deurstvo (24 sata), uključujući nedjelje, dravne blagdane i neradne dane.
Upravitelj će na zahtjev i uz pristanak svih suvlasnika obavljati i poslove
izvanrednog odravanja zgrade, to će se regulirati posebnim ugovorom, kojim
će se utvrditi i odgovarajuća naknada upravitelju. Suvlasnici mogu posebnim
ugovorom povjeriti Upravitelju da u njihovo ime i za njihov račun obavi i
druge poslove vezane za njihova vlasnička prava na zgradi.
- Tko je predstavnik suvlasnika?
Svaka zgrada ima svog predstavnika kojega su ostali suvlasnici izabrali i
ovlastili za predstavljanje. Predstavnik zgrade je osoba koja vodi brigu
o zgradi (dojavljuje kvarove, hitne intervencije, male popravke, promjene
vlasnika itd.), te je u stalnoj vezi s upraviteljem. Za svoj rad ima pravo
na nadoknadu. O visini nadoknade odlučuju suvlasnici. Predstavnik zgrade
je izuzetno vana osoba, kako za agenta, tako i za Maksimus d.o.o., jer
je on prva i prava osoba u pregovorima oko ugovaranja mogućeg upraviteljstva
zgradom. Prilikom iznoenja ponude zgradi vano je prvo pristupiti predstavniku
zgrade.
- Koja su prava i obveze predstavnika suvlasnika?
Predstavnik suvlasnika ovlaten je:
- s upraviteljem sklopiti ugovor o upravljanju zgradom na neodređeno
vrijeme
- sklopiti ugovor o kreditu ili zajmu za podmirenje trokova izvanrednih
poslova do iznosa koji je moguće podmirivati otplatom iz sredstava pričuve
na temelju članaka 86. i 87. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
- sklopiti ugovor o upravljanju, koritenju i odravanju ili upisu tereta
na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade radi osiguranja kredita
ili zajma za izvanredne trokove na temelju članaka 86. i 87. Zakona
o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
- sklopiti ugovor o upravljanju i koritenju zajedničkih dijelova i uređaja
koje suvlasnici koriste zajedno sa suvlasnicima drugih zgrada (krov,
oluci, pročelje, kotlovnica) odnosno nadstojničkog stana koji pripada
i drugim zgradama
- sklopiti ugovor s nadstojnikom
- pokrenuti uspostavu vlasnitva posebnog dijela nekretnine odnosno pretvaranje
etanog vlasnitva stečenog po prijanjim propisima u vlasnitvo posebnog
dijela nekretnine prema novom sustavu sadranom u Zakonu, odnosno naručiti
u tu svrhu izradu stručnog elaborata o etairanju
- zastupati suvlasnike prema upravitelju i trećim osobama u poslovima
vezanim za zajedničke dijelove i uređaje zgrade, a koji nisu povjereni
upravitelju
- organizirati naplatu zajedničkih trokova
Predstavnik suvlasnika duan je:
- sudjelovati u odabiru izvoditelja radova koji provodi upravitelj
- ovjeravati radne naloge kao potvrde izvrenja određenog posla
- voditi brigu o provođenju kućnog reda, načinu koritenja zajedničkih
prostorija i zemljita koje slui zgradi
- redovito izvjećivati suvlasnike o svim vanijim pitanjima vezanim
uz upravljanje, kao i najmanje jednom godinje podnijeti pismeno izvjeće
o svom radu svim suvlasnicima
Predstavniku suvlasnika pripada mjesečna naknada od mjesečne naknade za odravanje
i upravljanje zgradom svih suvlasnika. Predstavnik suvlasnika ne moe donositi
odluke umjesto suvlasnika. Za svoj rad predstavnik suvlasnika odgovara suvlasnicima.
Predstavnik suvlasnika sklopit će s upraviteljem ugovor o upravljanju zgradom
u ime i za račun suvlasnika.
- Koji je odnos predstavnika suvlasnika i upravitelja?
Predstavnik suvlasnika je spona između zgrade i suvlasnika te upravitelja.
Predstavnik suvlasnika je bitan za rad upravitelja kada se radi o provođenju
i izvođenju svih potrebnih radova i obveza na zgradi. Upravitelj za svoj
rad odgovora suvlasnicima putem predstavnika. Dobar odnos između predstavnika
suvlasnika i upravitelje, preduvjet je dobre suradnje.
- to je pričuva te kako se obračunava i prikuplja?
Pričuva stambene zgrade je novčani fond suvlasnika zgrade iz kojeg se plaća
zakonsko obvezno, nuno i drugo odravanje zgrade te poboljice na zgradama.
Uplata u pričuvu je zakonska obveza suvlasnika. Da bi suvlasnici imali
mogućnost odravanja zgrade i plaćanja trokova (hitne intervencije, manji
popravci, čićenje, stubina rasvjeta, dizala itd.) plaća se pričuva.
Svaki vlasnik posebnoga dijela plaća pričuvu mjesečno. Odluku o visini pričuve
po jednom četvornom metru donose suvlasnici, a ona ne moe biti manja od
1,53 kn/m2, to je zakonski minimum. Visina pričuve se određuje za svaki
stan posebno prema ukupnoj povrini stana. Naplatu pričuve organizira i pričuvu
prikuplja upravitelj na iro-račun zgrada, te ju raspoređuje prema potrebi
sukladno Zakonu te odluci suvlasnika.
- to se plaća iz pričuve?
Iz pričuve se podmiruju svi obvezni trokovi zgrade te redovno i izvanredno
odravanje zajedničkih dijelova i uređaja. Trokovi koji se plaćaju navedeni
su u Zakonu i Uredbi Vlade RH. Suvlasnici mogu odlučiti da se plaćaju i
drugi trokovi koji su vezani uz odravanje zajedničkih dijelova i uređaja
zgrade.
- Koliko iznosi naknada upravitelju?
Za svoj obavljeni rad, upravitelj ima pravo na naknadu koja se plaća iz pričuve.
Zakonom je određeno da je maksimalan iznos naknade za upravitelja do 30%
ukupne pričuve zgrade. Maksimus d.o.o. naplaćuje svoje usluge svega 10%
od ukupne pričuve zgrade.
- Da li zgrada mora biti osigurana?
Prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima svaka zgrada mora biti
primjereno osigurana. Osiguranje se vri sukladno Zakonu o osiguranju.
Suvlasnici mogu osigurati zgradu i u većem obimu od propisanog. U Maksimusu
se vri osiguranje od poara i nekih drugih opasnosti.
- Da li zgrada mora imati protupoarnu zatitu?
Zakon o zatiti od poara propisuje da u svakoj zgradi mora biti odgovarajuća
protupoarna zatita. To se područje poblie uređuje Pravilnikom o izboru
i postavi vatrogasnih aparata.
- to radi dimnjačarska sluba?
Propisana je Pravilnikom o dimnjačarskoj slubi te se tako i provodi.
- Kada se provodi deratizacija i dezinsekcija?
Provodi se prema Zakonu o javnom zdravstvu i sanitarnim propisima te Zakonu
o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima i to preventivno dva puta godinje.
Deratizaciju za sada plaća Grad, a dezinsekcija ide na troak pričuve.
Deratizacija je unitavanje glodavaca, a dezinsekcija je unitavanje insekata.
- Da li je potreban redovni mjesečni servis dizala?
Za sva dizala propisan je redovni mjesečni servis prema Pravilniku o tehničkoj
kontroli dizala za vertikalni prijevoz osoba i tereta.
- Tko provodi redovnu godinju kontrolu dizala?
Vri se obvezno jednom godinje od strane Zavoda za integralnu kontrolu prema
Pravilniku o tehničkoj kontroli dizala za vertikalni prijevoz osoba i tereta
i izdaje se Izvjetaj o ispravnosti dizala.
- to obuhvaća atestiranje (pregled i kontrola
te popravak) instalacija?
Atestiranje obuhvaća:
- Gromobransku instalaciju
- Instalaciju plina
- Instalaciju struje
Ta se atestiranja vre sukladno tehničkim i drugim propisima i obveza su
koju suvlasnici ne mogu odbiti. Vre se periodički prema propisima, a njima
se utvrđuju ispravnost i nedostatci koji se moraju otkloniti.
- Koji su glavni problemi na i u zgradama?
Glavni problemi na i u zgradama su:
- Dizalo - u velikom broju zgrada potrebno ga je potpuno obnoviti popularno
rečeno, napraviti generalku
- Krovovi - u velikom broju zgrada potrebno je zamijeniti dotrajali pokrov
s novim, odnosno obnoviti izolaciju ravnog krova (u sustavu Maksimus
rjeenje izolacije ravnog krova za koji zgrada dobiva 15-godinje jamstvo,
kao i zajam)
- Pročelja zgrada - odnosno popularno rečeno fasade zgrada u vrlo su
loem stanju, to nije samo estetski nepoeljno, već vlasnici moraju
trpjeti posljedice loije izolacije svoje nekretnine pa stoga plaćaju
veće račune grijanja, a također ubrzano dolazi i do ostalih većih otećenja
- Instalacije - na i u zgradama također zauzimaju mjesto među velikim
problemima zgrada, i to i zbog svojega značaja kao i zbog svoje dotrajalosti
(odnosi se na strojarske, vodovodne, kanalizacijske kao i na rashladno-toplinske
te dimovodne instalacije)
- Kako rijeiti glavne probleme na i u zgradama?
Putem zajma u sustavu tvrtke Maksimus d.o.o. moguće je postići
rjeenje. Sanacija kao i unapređenje sada je nadohvat ruke.
Kao primjer rjeavanja jednog od problema ističemo uvođenje kalorimetara
novog načina plaćanja grijanja koji od ove godine na nae trite ulazi
na velika vrata. Upravo su u pripremi zakoni koji će urediti dosadanje zastarjelo
plaćanje potronje topline po kvadraturi te će svako plaćati samo po ostvarenom
utroku. Zadovoljavajuće tehničko i financijsko rjeenje moguće je pronaći
već sada pomoću naega zajma i tehničke izvedbe naih provjerenih kooperanata
tvrtke Siemens - Landis.
- to dobivate ulaskom u sustav Maksimus?
Prednosti Maksimusa:
- Izravni zajmovi za velike zahvate i radove na zgradama bez posrednika
na rok otplate do 20 godina
- Maksimus d.o.o. naplaćuje svoju uslugu upravljanja samo 10% od pričuve
zgrade
- Mogućnost ugovaranja posebnih uvjeta prema posebnim uvjetima suvlasnika
zgrade
- Mogućnost učlanjenja u program posmrtne pripomoći
Trenutkom ulaska u sustav Maksimus, vae su mogućnosti postale maksimalne
sve ostalo ovisi o vama. Po potrebi, moguće je dobiti stručnu pomoć prilikom
ugovaranja upravljanja na pojedinoj zgradi. Također je moguće organizirati
seminare, sastanke i druge oblike suradnje s vlasnicima i njihovim predstavnicima.
|